Kruševljanin koji je osnovao Vrnjačku Banju
Ivan St. Rizinger
Utorak, 13. Februar 2024.

Jevrem St. Prištevac (1849-1910), trgovac iz Kruševca, oženio se Milevom, iz Kragujevca, sa kojom je imao sina i više kćeri. Pored trgovačke radnje Jevrem je imao duvandžinicu "Kod Arapina" u Kruševcu spram Okružnog suda, 24. septembra 1874. godine otvorio je i mehansku radnju. 

Jevrem je veoma zanimljiva ličnost i još kao mlad čovek veoma je aktivan i prisutan u javnom životu. Jedan je od osnivača pevačkog društva "Car Lazar", takođe i Radikalne stranke u Kruševcu, posebna je priča o osnivanju Vrnjačke Banje, sa nekoliko prijatelja osnovao je i Kruševačku zadrugu. Bio je činovnik uprave Državnog monopola u Kruševcu. Narodni poslanik je 1888. godine. Kad se malo bolje sagleda uloga Jevrema St. Prištevca, slobodno može da se kaže, da je on jedan od značajnijih ljudi koje je Kruševac imao u svojoj istoriji, a koji je lako zaboravljen kako to obično kod nas biva.

Jednog dana 1921. godine pričao je ležeći u Vrnjačkoj Banji jedan stari Kruševljanin: “Pokojni Jevrem Prištevac, sin uglednog kruševačkog trgovca Stevana Prištevca, jedan mladić pun poleta i volje za svaki napredak, bavio se u Vrnjcima početkom 1870. godine. Sa njim je bio i najstariji kalfa iz radnje njegovog oca, neki Tasa Pavlović, zvani Rogić. I ta dva mlada čoveka mnogo su učinila za ovu banju u to doba.

Slušajući od starijih ljudi o velikoj lekovitosti ove vode, i kako je vladika žički Janićije Krasojević stekao sevap što je još 1860. godine kulukom očistio jedan od najjačih izvora i iskopao jame za kupatilo i pijenje mineralne vode – Jevrem Prištevac finansirao je jedno preduzeće za stvaranje udobnosti posetiocima Vrnjačke Banje, jer u to doba nije bilo ama baš ništa od svega ovoga što danas imamo.

Na ovome mestu gde se nalazi vila dr Arnovljevića tu je bio veliki šljivak. Taj šljivak je u to doba igrao veliku ulogu i oko njega se okretalo sve. Uzet je bio pod zakup i tu je prvo podignuta od dasaka jedna baraka koja je služila za kujnu i trpezariju. Na sred kujne bilo je veliko ognjište sa verigama, a u trpezariji stolovi i stolice na kolju. Na sredini šljivaka bilo je ognjište za one koji su hteli sami da kuvaju. Desno od te barake bio je podrum – zemunica, a u produženju bilo je oko 40 koliba od dasaka. S leve strane bilo je uz reku 20 takvih koliba. To su bile vile za banjske goste, i tu je bila sva njihova udobnost.

Kad je to bilo gotovo u početku maja 1870. godine, sedne ti Jevrem Prištevac pa ti nakiti jedan oglas i pošalje listu "Istok", koji je uređivao Aksentije Mijatović. U tom oglasu kaže kako se ove godine u Vrnjcima otvara prva banjska sezona na dan 1. jula i da će trajati do 2. avgusta; kako vrnjačka voda leči sve bolesti i kako za goste ima dovoljno stanova i hrane. Na taj oglas javilo se stotinak gostiju.

Prvi lekar, koji je o prvoj sezoni ordinirao kao banjski lekar, bio je pok. dr Franja Ribnikar, otac osnivača "Politike" Slobodana, Vladislava i Darka. On je tada sreski lekar u Trsteniku i dolazio je svakoga dana u Vrnjce radi pregleda i davanja uputstava. Znam da se često ljutio na neke bolesnike koji ga nisu slušali već su jeli i pili šta su hteli. A ovi naši gurmani uz kasapski đuveč pravili su špricere; napune velike čaše vinom i vrnjačkom vodom pa udare odozgo dlanom i tako zapenušano ispiju na iskap. Mnogi su samo na taj način pili vrnjačku toplu vodu, a neki neposlušni platili su to glavom.

Prištevac i Rogić su kupatilo doterali o svom trošku. Ispred kupatila bila je čubura – stublina – gde je bio izvor tople mineralne vode za piće. Nastojatelj kupatila bio je besplatni amamdžija, koji je bio zadovoljan kad od gostiju dobije dvaes para. Prvi kuvar u restoraciji bio je neki Jova Kljuna, koji je goste pozivao udaranjem oklagijom o tiganj ili o tendžeru. Imali su gosti i orkestar. Laza ciganin bio je u njemu sve i sva. Noću je ložio vatru u šljivaku i sedeći pored nje izvodio je na ćemanetu svoje fantazije.

Pored te prijatnosti, gosti prve vrnjačke sezone imali su i jednu malu neprijatnost u toku lečenja. Sa visokoga Goča bilo je zatutnjalo jedne noći. Munje su parale nebo a oluja je čupala bukve iz korena, pljusnula je kiša kao iz rukava i gosti u barakama iskisoše kao pacovi. Slamnjače koje su se te noći napunile vodom, sutradan su do same večeri visile o plot da se isuše.... To je, u najkraćim potezima, verna slika prve vrnjačke sezone, koja je odista zaključena 2. avgusta u veče, uz bacanje raketli sa crkvenog brda i palenjem bengalske vatre. Sutradan su svi gosti otišli iz Vrnjaca” (Politika, 28. avgust 1921, str. 7, tekst napisao Dimitrije C. Đorđević (1861-1941), hroničar starog Beograda. Dimitrije C. Đorđević držao je na Radio Beogradu, 26. jula 1931. godine u 17 časova i 30 minuta, predavanje o Staroj i novoj Vrnjačkoj Banji, a ovaj njegov govor sutradan je prenela Politika u celosti, i opet pominje Jevrema Prištevca kao osnivača Banje).

Odlomak iz knjige "Značajni ljudi Kruševca (1833 - 1944)" autora Milorada Sijića koju možete pogledati i preuzeti sa ove adrese:

http://slikekrusevca.com/PDF/znacajni%20ljudi%20krusevca.pdf

Komentari

Poslao Ivan Lazarević (nije potvrđen) u

Ja sam Ivan Lazarević i direktni sam potomak Jevrema Prištevca. On mi je bio pradeda. Moja majka Jovanka bila je unuka Jevremova! Imam i njegovu knjigu Život i žene u braku koja se čuvala u porodici. Knjiga je inače posmrtno izdata.

Očekujem da se Vrnjačka Banja seti moga pradede Jevrema i simbolično mu se oduži za prve turističke korake.
A bilo bi lepo da to učini i Kruševac u kojem je proveo veći deo života. Kao narodni poslanik ustavotvorne skupštine 1888. godine za grad Kruševac(bio je i član skupštinskog odbora koja je skupštini dala predlog tog ustava(u arhivu Srbije sačuvani su podaci o tome) i kao neko ko je u ime grada Kruševca dočekao kralja Milana kad je dolazio jedan jedini put u Kruševac (uz sve ono navedeno u tekstu) mislim da je to zaista zaslužio.

Dodaj komentar

O Nama

Restoran se nalazi iznad grada na istoimenom brdu usred listopadne šume. Raspolaže zatvorenom salom sa 150 mesta i baštama koje mogu da prime i ugoste više od 300 posetilaca.

Enterijer restorana ima odvojen biznis deo i zbog toga je idealan za organizovanje seminara, prezentacija, poslovnih sastanaka.

Kontakt

Adresa

  • Restoran Bagdala
    Prvomajska bb
    Kruševac, Srbija

  • 43°34'32.0"N 21°19'08.4"E